A
B
franc. bureau - ured i grč. krateo - vladam
vladavina državnih činovnika, državnog činovničkog aparata. Pojam je nastao gotovo istodobno u Francuskoj i Britaniji 1818. Birokraciju nazivaju tiranijom meda-office tiranny, pri čemu vlast i odlučujuću ulogu ima državni činovnički aparat. Glavne su karakteristike birokrata strogo pridržavanje formalizma, odgađanje donošenja rješenja i razmatranja predmeta, podjela na usku specijalnost, čime se doslovno stvara udvostručavanje posla, što dovodi do povećanja broja zaposlenih činovnika, tako da jedan formular mora rješavati nekoliko službenika. Među prvima je o birokraciji pisao Max Weber 1864.-1920., Parkinson koji je napisao Parkinsonov zakon, Michel Crosier govorio je o fenomenu birokracije i mnogi drugi. Birokracija nije ničija specifičnost, ona je problem svake države, visokorazvijenih i nerazvijenih država, a dobro se udomaćila u svim kapitalističkim i komunističkim zemljama, jer država raspolaže s velikim sredstvima. Obično se veže s korupcijom kao popratnom pojavom, što je poseban problem u cijelom svijetu.
C
1874.-1965., britanski državnik, političar i pisac. Najprije je bio liberal pa zatim konzervativac. Član parlamenta 1900.-1922., 1924.-1964., od 1908. do 1910. ministar trgovine, od 1910. do 1911. ministar unutrašnjih poslova, od 1912. do 1915. ministar mornarice,od 1915. do 1916. ministar grofovije Lancaster, od 1917. do 1919. ministar vojne opskrbe, od 1919. do 1921. ministar vojske i avijacije. Organizator i inicijator antisovjetske vojne intervencije od 1917.-1922., od 1921. do 1922. ministar za kolonije, od 1924. do 1929. ministar financija. Od 1929. do 1939. nalazi se u opoziciji, od 1939. do 1940. vojno-pomorski ministar, a za vrijeme Drugoga svjetskog rata od 1940. do 1945. premijer i ministar obrane Britanije. Iako je bio ogorčeni protivnik mlade sovjetske države 1941. nakon ulaska SSSR-a 22 .VI. 1941. u rat s Njemačkom dao potporu borbi sovjetskog naroda protiv fašizma i suradnji u okviru antihitlerovske koalicije. Dvaput je posjetio SSSR, 1942. i 1944. Sudionik Teheranske konferencije 1943., Krimske konferencije u jalti 1945. i Berlinsko-potsdamske 1945. Od 1945. do l951. kao vođa opozicije najavio početak hladnog rata, od 1951. do 1955. premijer i ujedno 1951.-1952. ministar obrane. Ostavku je podnio 1955. Kao ogorčeni protivnik komunizma poticao i podržavao hladni rat, koji je počeo izjavom 5.III.1946.u Fultonu (SAD) kada je pozvao SAD i Britaniju da osnuju savez za borbu sa istočnim komunizmom. Nakon toga uslijedile su pripreme za provedbu političkih odnosa s pozicija sile i stvaranja vojno-političkog saveza Britanije i SAD-a i početak razdoblja hladnog rata i utrke u naoružanju, v. Antisovjetska intervencija, v. Britansko-palestinski odnos, v. Antihitlerovska koalicija, v. Atlantska povelja, v. Teheranska konferencija, v. Krimska konferencija, v. Potsdamska konferencija, v. Hladni rat. v. Coudenhove Kalergi.
D
grč. demos - narod i krateo - vladam
politički društveni sistem u kojem vlast u državi pripada narodu putem predstavnika u parlamentu. U staroj su Grčkoj postavljeni temelji vladavine naroda na pravima jednakosti svih građana, izuzevši robove, i pravima odlučivanja, donošenja rješenja i upravljanja te sposobnosti obavljanja javnih funkcija. U početku su se javni službenici određivali kockom, a ne tajnim biranjem.Takav sistem biranja kockom predstavnika naroda mogao se provoditi u malim državama tipa Atene i Sparte, u kojima je praktički postojala demokracija rodovskog i plemenskog samoupravljanja. Razvojem države te osvajanjem i spajanjem teritorija takav način vladanja bio je neprimjenjiv jer su u zajednicu ušli i drugi narodi, pa se postupno prešlo na suvremeni način biranja narodnih predstavnika stanovništva po teritorijalnom principu, na predstavničku demokraciju. Republika je riječ koja dolazi od lat. res publica - javna stvar, koja označuje luč slobode od Atene do Rima, a ne privatnu stvar, cara, kralja ili diktatora. Mnogi vladari su preokrenuli značenje i principe Francuske buržujske revolucije iz 1789. (franc, liberté, fraternité, égalité - sloboda, bratstvo, jednakost) i uveli diktatorske parole: autoritet, red i stegu, red, rad i disciplina, pokornost, poslušnost i izvršenje, krv znoj i suze i dr. Daljnji razvoj demokracije, a naročito veliki doprinos početkom prošloga stoljeća dala je Britanija, išao je putem liberalizacije i demokratskih odnosa prema čovjeku, koji potječe još iz starog doba, a nalazimo ga u Demokritovoj filozofskoj definiciji čovjeka,, kao nedjeljive materijalne individue“ ili poslije Nietzscheovu individualizmu. Demokracija individualnih i građanskih sloboda uključuje vladavinu prava, vladavinu demokratske većine nad manjinom, u kojoj je manjina opozicija koja može postati većina, ako izloži bolji program koji će narod prihvatiti na izborima, tada će manjina postati većina i tako zaštiti prava manjina. Osnovni pojmovi demokracije ne smiju se udaljiti od svojih osnovnih izvornih principa; sloboda kao ideal, demokracija kao načelo i Parlamentarizam kao metoda. Današnji pojam demokracije u većini zemalja u svijetu svodi se na uobičajenu praksu, na periodično provođenje slobodnih izbora svake 4 godine, s općim i jednakim pravom glasa svih građana u državi i pravom na organizirano natjecanje političkih stranaka i provođenje politike stranke, ako pobijedi na izborima. Stranke koje nisu ušle u parlament i sastav vlade, čine opoziciju, koja je nezamjenjiv kontrolni mehanizam u demokratskoj državi.
E
engl. European Parliament, franc. Parlement europeen
jedno je od tijela uprave Europskih zajednica. Do 1979. zastupnici su se birali iz nacionalnih parlamenata država članica. Prvi opći neposredni izbori provedeni su u lipnju 1979. u državama članicama EZ-a. Izabrana su 434 delegata od toga po 81 iz Velike Britanije, Italije, Francuske i Zapadne Njemačke (BRD) (od toga 3 iz Zapadnog Berlina), iz Nizozemske 25, Belgije i Grčke po 24, Danske 16, Irske 15 i Luksemburga 6, a frakcija se formira na principu stranačke pripadnosti. Europski je parlament predstavljao 15 zemalja sa 370 milijuna stanovnika Europske unije sa 626 zastupnika. Od 1.V.2004. primljeno je novih 10 članica pa sada Unija obuhvaća 25 zemalja s 455 milijuna stanovnika i sa 732 zastupnika. Od toga stare članice: Njemačka ima 99, Francuska 78, Italija 78, Britanija 78, Španjolska 54, Nizozemska 27, Belgija 24, Grčka 24, Portugal 24, Švedska 19, Austrija 18, Danska 14, Finska 14, Irska 13 zastupnika, a novi članovi od 1.V.2004. Poljska ima 54, Češka 24, Mađarska 24, Slovačka 14, Litva 13, Letonija 9, Slovenija 7, Cipar 6, Estonija 6 i Malta 5 zastupnika, a od 1.1.2007. Bugarska i Rumunjska, pa se broj članica povećao na 27, sa 492 milijuna stanovnika. Europski je parlament u Europskoj zajednici obavljao savjetodavnu funkciju, donosio prijedloge i preporuke o općim političkim pitanjima.
On također razmatra i odobrava godišnje izvještaje Komisije Europskih zajednica. Nema zakonodavnu funkciju i inicijativu, ne postavlja niti razrješuje i ne kontrolira visoka tijela Europskih zajednica. Utvrđuje, odobrava ili otklanja prijedlog proračuna Europskih zajednica, ali ga nema pravo mijenjati. Planovi mnogih država EZ-a vezani su za ekonomske integracijske procese u okviru Europskog parlamenta, a postoje planovi i ideje za proširenjem punomoći na političku suradnju i stvaranje zajedničke jedinstvene vojske Europske zajednice, kao Zapadnoeuropski savez i Europska obrambena zajednica, što je bilo naročito aktualno za vrijeme krize u Bosni 1994. i Kosovu 1999. Na sjednicama Parlamenta velika se pažnja poklanja političkoj suradnji, vojno-političkim pitanjima, integracijskim i međunarodnim problemima. Europski parlament održava vezu s parlamentima drugih država. Sjednice Parlamenta održavaju se u Strasbourgu u Francuskoj i Luksemburgu. Tajništvo ima sjedište u Luksemburgu. Nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji iz Maastri-chta 1992. Europski je parlament dobio sljedeće ovlasti: razmatra prijedloge Komisije, sudjeluje u donošenju propisa putem postupka suodlučivanja s Vijećem Europske unije, imenuje i razrješuje članove Komisije, ima pravo upita za rad Komisije i Vijeća Europske unije, djeli ovlasti pri donošenju godišnjeg proračuna i zajedno s Vijećem nadzire njegovu implementaciju, v. Europska unija. v. Europska komisija, v. Postupak suodlučivanja. v. Ugovor iz Niče. v. Vijeće Europske unije. v. Europska obrambena zajednica, v. Bruxselleski ugovor - Zapadnoeuropski savez. v. Zapadnoeuropski savez.
franc. exploiter-iskorištavati;
izrabljivanje kolonija ili podređenih zemalja koje velike imperijalističke države drže pod stalnom vojnom prijetnjom. Marksističko gledanje na eksploataciju u kapitalizmu govori o iskorištavanju tuđeg rada od vlasnika sredstava za proizvodnju. U povijesti je robovlasnik iskorištavao roba, feudalac kmeta, a kapitalist prisvaja rad najamnih radnika. U komunističkim sistemima vlasništvo za proizvodnju u rukama je države koja je bila poslodavac. U samoupravnoj državi, a jedina je takva u svijetu bila bivša Jugoslavija od 1951. do 1990. gdje je vlasništvo bilo društveno (narodno, a ne državno) pa se prema doktrini samoupravljanja vlast nalazi u rukama radnih masa i građana i nema izrabljivanja - iskorištavanja čovjeka po čovjeku.
F
G
grč. geo - zemlja i polis - država
reakcionarna teorija koja govori da socijalno-ekonomske odnose i razvoj države određuju isključivo geografski, fizički, rasni i slični uvjeti. U povijesti se također provodila geopolitika od antičke Grčke, Babilona 4000. pr. n. c\, Egipta, osvajanja Aleksandra Makedonskog 336. pr. n. e., a zatim je dugo godina tadašnjim svijetom vladala geopolitika Rimskog carstva, pa Austrijsko Njemačka, Francuska, Britanska, Ruska, Turska i Američka. Geopolitičke teorije nastale su dosta kasno u XVIII. i XIX. st. poslije razdoblja Revolucije i Napoleonovih ratova. Tako nastaju geopolitičke teorije i škole, njemačke, ruske, anglosaksonske, južnoameričke i danas najjača geopolitička škola SAD-a. No u novije doba zadnjih 100 godina prvi put geopolitičku teoriju spominje u Prvome svjetskom ratu švedski političar R. Chjellen koji se zalagao za ujedinjenje europskih država pod vodstvom Njemačke. Dolaskom A. Hitlera na vlast teoriju su usvojili nacisti i postala je službena ideologija i politika Trećeg Reicha. Međutim osnivačem geopolitike smatra se Halford Maekinder, 1861.-]946., profesor na Oxfordu, koji je u djelu "Srčana zemlja", engl. Heartland, 1904., postavio doktrinu da je kopneni dio zemlje važniji od morskog dijela, a tko vlada središnjom zemljom vladat će svijetom. Njegovu teoriju i doktrinu prihvatili su Britanija i SAD koju i danas provode. v. Mackinderova doktrina, v. Nacionalsocijalistička radnička partija Njemačke, v. Nacija, v. Hitler.
H
I
grč. idiotes - nestručnjak, neznalica, slabouman, tupoglav, blesav, glup; slaboumnost stečena rođenjem
J
franc. optužujem
otvoreno pismo javnosti što ga je napisao Emil Zola vezano uz proces protiv Dreyfusa o korumpiranosti vojno - političkih krugova u vezi s antisemitskom hajkom, općenito, parola za otkrivanje nepravde, v. Dreyfus.
lat juris - pravo, pravna znanost, dicere - govoriti,
sudska nadležnost pravo suđenja, punomoć državnih sudskih organa daju pravnu činjeničnu ocjenu, određuju sankcije, rješavaju jurističke sporove ih bilo koja pravna pitanja. Termin jurisdikciji označuje kompetenciju suda, kontrole, osiguranja i drugih područja na koje se prostire jurisdikcija i njezine punomoći. Država na svojem teritoriju ima jurisdikciju u potpunomsmislu, osim kada je međunarodnim konvencijama i ugovorima drukčije određeno. Izvan svojeg teritorija država može imati ograničenu jurisdikciju kao u specijalnim zonama.
K
lat. coalescere - ujediniti se, sjediniti se
blok, savez dviju ili nekoliko država, naroda, političkih stranaka ili organizacija, radi zajedničkog nastupa ili djelovanja, najčešće političkog ili vojnog karaktera. Jednom od najvećih i najpoznatijih koalicija u povijesti čovječanstva smatra se antihitlerovska koalicija u Drugome svjetskom ratu. v. Antihitlerovska koalicija.
rat između Sjeverne i Južne Koreje vodio se od 1950. do 1953. Južna Koreja zaključila je sa SAD-om 24.VIII.1948. tajni ugovor na osnovi kojeg je SAD trebao stvoriti južnokorejsku armiju uz pomoć američkih vojnih savjetnika. SAD je s Južnom Korejom 26.1.1950. potpisao Ugovor o uzajamnoj pomoći i obrani, na osnovi kojeg je trebao isporučiti vojnu pomoć režimu Li Syn Mana. Nakon kratkotrajne obuke južnokorejske su snage j 25.VI.1950. napale teritorij Sjeverne Koreje, u isto vrijeme dok se u New Yorku održavalo j zasjedanje Vijeća sigurnosti UN-a, na kojem je uz pomoć SAD donesena Rezolucija o Sjevernoj Koreji kao agresoru, a 27.VI.1950. predsjednik SAD-a H. Truman potpisao je ukaz o vojnom djelovanju protiv Korejske Narodne Demokratske Republike. SAD je putem Vijeća sigurnosti UN-a 27.VI.1950. nametnuo rezoluciju kojom se članovi UN-a pozivaju da Južnoj Koreji pruže svu potrebnu pomoć i imenuju interventne vojne snage, kao Snage UN-a kojima je zapovijedao američki general D. McArtur. Sredinom rujna 1950. Sjeverna je Koreja protjerala južnokorejsku vojsku i oslobodila većinu zauzetog teritorija, ali je veliki desant američkih vojnih snaga potisnuo sjevernokorejske snage i rat se nastavio. Američka je vojska je 1.X.1950. prešla 38. paralelu, a 25.X.1950. kineski su dobrovoljci došli u pomoć korejskom narodu, te u protunapadu do siječnja 1951. oslobodili sav teritorij do 38. paralele. Pretrpjevši poraz, Južna Koreja i SAD bili su prisiljeni potpisati Ugovor o primirju 1953. v. Korejski problem, v. Kairska deklaracija, v. Američko-korejski incidenti, v. Američko-korejski ugovor, v. Korejska zajednička izjava 1972. v. Park Chung Hee.
L
M
N
lat. natio - rod, pleme, narod
zajednica ljudi, plemena, naroda istog jezika, održana na određenom teritoriju dulje vrijeme u povijesnom razvoju, tradicije, običaja, kulture, klasnom, društvenom i ekonomskom razvoju, sa sviješću o pripadnosti zajedničkom jeziku, rasi, religiji, kulturi i zajedničkoj civilizaciji. U prošlom je stoljeću nacija imala važnu ulogu u razvoju međunarodnih odnosa. Tako je bilo više buržujskih, kapitalističkih, komunističkih, nacističkih, fašističkih i nacionalističkih teorija o naciji, kao nacija-drža-va, nacija-partija-država, nacija nad ljudi (über mench), od boga odabrana nacija, nacija i politička neovisnost, prestiž jedne nacije nad drugom, doktrina da jedna nacija mora vladati drugom i da u tu svrhu može provoditi agresiju nad drugom nacijom, dogma da individua živi isključivo radi nacije. Na svakom stupnju razvoja društveno-državnih odnosa, nacija je služila kao političko sredstvo pomoću kojeg se dolazilo do postavljenog cilja, jer je narod najlakše bilo pokrenuti na najnižim pobudama buđenja nacionalne svijesti, v. Geopolitika, v. Nacionalsocijalistička radnička partija Njemačke, v. Nacionalizam, v. Pangermanizam. v. Fašizam.
cjelokupno stanovništvo jedne zemlje, sa svojim jezikom, poviješću, kulturom, tradicijom, cjelokupnim narodnim materijalnim blagom, društvenim i političkim odnosima unutar zemlje i odnosima s drugim narodima.
grč. neos - nov, novi fašizam
termin za političke desno radikalne organizacije, koje se u političkom i ideološkom odnosu smatraju nasljednicima fašističkih organizacija Musolinijeve Italije i Hitlerovske Njemačke, koje su nakon Drugoga svjetskog rata 1939.-1945. poražene, a njihove i nove organizacije u većini država svijeta zabranjene. Neofašizam preuzima program svojih fašističkih prethodnika ideologa, krajnje desni nacionalizam, rasizam, otvoreni ili skriveni, antikomunizam, antisemitizam, primjenu nasilja i terorističkih metoda nasilja, istjerivanje stranih radnika, nasilje protiv demokratskih principa i dr. Širom svijeta organizirane su mnoge neofašističke organizacije koje nemaju nikakvu potporu u narodu, ali izazivaju prilično veliku buku i nasilje. U Italiji djeluje Movimento Sociale Italiano, MSI, Talijanski socijalni pokret koji je 1973. promijenio ime u Destra nazionale - Narodna desnica, koji su 1960-ih godina dobili na izborima 10% glasova i još 10 sitnih neofašističkih stranaka. U Zapadnoj Njemačkoj je 1964. osnovana Nacionalna demokratska stranka, koja je 1970-ih imala tešku stranačku krizu, dok je potporu neo-fašističkim organizacijama u Europi 1970-ih tradicionalno davala Francova Španjolska, Portugal i Grčka. U Americi djeluje nekoliko ultradesnih organizacija, a neke države Latinske Amerike davale su utočište i azil nacistima pobjeglima nakon poraza fašizma u Europi, Čile, Paragvaj i dr. Neofašizam u današnjim političkim odnosima ima minimalno značenje, ali se održava i pokušava se organizirati, tako ima svoje međunarodno udruženje, kao Europski socijalni pokret, Malmovska internacionala, Europske nacionalne stranke, Svjetski savez nacionalsocijalista i dr. v. Nacizam, v. Fašizam, v. Drugi svjetski rat.
O
P
R
lat. referendum
ono što mora biti objavljeno, oblik izjašnjavanja naroda o nekom važnom državnom pitanju, donošenju zakona pristupanja u neku zajednicu država ili drugo što je propisano ustavom neke države, koji narod prihvaća ili odbacuje tajnim glasanjem na referendumu.
lat. reformare
promijeniti, preobraziti, preinaka, popravak, preobražaj, preoblikovati, preuređenje, promjene koje propisuje vlada ili neki državni organ radi poboljšanja i unapređenja nekog pitanja u državi, a da se pri tome zadržava stari, osnovni oblik strukture, sustava zdravstvenog osiguranja, školstva, mirovinskog osiguranja, financija i dr