Politička Biblija

Država

osnovni institut organiziranog političkog sustava jedne društvene zajednice, klase, koji ostvaruje čuvanje njegove ekonomske i socijalne strukture. Država u ime društvene zajednice ima monopol na ostvarivanje unutarnje i vanjske politike, isključivog prava proglašenja zakona i normi ponašanja koji su obvezni za sve stanovnike i prava na financije, skupljanje poreza, taksa i davanja.

Država je nastala kao produkt opće podjele rada, pojave privatnoga vlasništva i podjele društva na klase. Država posjeduje posebne organizirane sustave izvršne vlasti, državni aparat, koji ostvaruje funkciju državne vlasti, postojanje zakonodavnog sistema i pravnih normi, koji djeluju pozitivno i sankcionirajuće. Države se konstituiraju od naroda na određenom teritoriju prema određenoj vlasti i suverenoj neovisnosti. Država ima svoj teritorij, na kojemu se primjenjuje njezina jurisdikcija, a državni ekonomsko-socijalni sustav uvjetovan je proizvodnim odnosima u društvu. U povijesti države poznati su sistemi društvenog uređenja; robovlasnički, feudalni, kapitalistički, socijalistički, a u Jugoslaviji je maršal Tito 1951. uveo „samoupravnu državu“, sustav koji je do 1965. dao briljantne ekonomsko - socijalne rezultate, ali se vodstvo komunističke države uplašilo da bogati radnik neće slušati stranku na vlasti te su reformama iz 1964. i 1974. odlučili usporiti nagli razvoj države.
Te su reforme poništile sve dobre rezultate, a 1990. došlo je do raspada Jugoslavije. Danas u Europskoj uniji uvode lokalnu samoupravu, a to je samo mali dio onoga što je Jugoslavijučinilo zanimljivim društvenim sistemom sasvim različita društvenog uređenja u kojemu je sva imovina u državi bila „društvena". Građani su upravljali mjesnim zajednicama - lokalna samouprava (danas jedan mali dio upravljanja), radnici su samoupravljali poljoprivrednim dobrima, tvornicama, svim društvenim institucijama, uključujući i samoupravu u većini državnih tijela izuzev policije, vojske, pravosuđa i vanjskih poslova koje je nadzirala partija. Za razliku od sovjetskog državnog sistema i upravljanja u državama realnog socijalizma, gdje je vlasništvo bilo državno. Samoupravna ekonomija je dostigla 20,7% stopu rasta društvenog proizvoda 1957. što je u to doba postigao jedino Japan. Države se razlikuju po oblicima upravljanja kao instituta političke vlasti, koja može biti monarhija ili republika, a prema državnom uređenju razlikuju se unitarne države, federacije i konfederacije, u posljednje se vrijeme sve više raspravlja i države se pokušavaju ujedinjavati u državne zajednice - unije. Najveću pozornost privlači Europska unija, koja pokušava stvoriti jednu veliku europsku državu, a tu su i drugi kao Karipska zajednica, Afrička unija, Latinska Amerika i dr. Postoje ideje raznih neokapitalističkih društava i tajnih organizacija da se uspostavi sustav „novog svjetskog poretka“ i formira „svjetska vlada“ na čelu s klubom najbogatijih ljudi na svijetu, v. Europske zajednice, v. Europska unija. v. Karipska zajednica, v. Homo homini lupus. v. Red. v. Državna himna. v. Državna zastava, v. Državni grb. v. Partija, v. Nacija, v. Partija politička, v. Državne granice, v. Državni teritorij, v. Hobbes. v. Šef države. v. Kolektivno tijelo državne uprave, v. Šef vlade. v. Lider. v. Liderstvo. v. Parlament, v. Izbori, v. Mandat, v. Mandatar, v. Komitet 300. v. Trilateralna komisija, v. Međunarodna uljudnost, v. Međunarodna znanstveno tehnička suradnja.

 

Zadnja izmjena dana Ponedjeljak, 04 Lipanj 2018 20:10
Više u ovoj kategoriji: « Narod
Molim prijavite se ako želite komentirati

Prijava