Politička Biblija

Demokracija

grč. demos - narod i krateo - vladam
 - politički društveni sistem u kojem vlast u državi pripada narodu putem predstavnika u parlamentu. U staroj su Grčkoj postavljeni temelji vladavine naroda na pravima jednakosti svih građana, izuzevši robove, i pravima odlučivanja, donošenja rješenja i upravljanja te sposobnosti obavljanja javnih funkcija.

U početku su se javni službenici određivali kockom, a ne tajnim biranjem.Takav sistem biranja kockom predstavnika naroda mogao se provoditi u malim državama tipa Atene i Sparte, u kojima je praktički postojala demokracija rodovskog i plemenskog samoupravljanja. Razvojem države te osvajanjem i spajanjem teritorija takav način vladanja bio je neprimjenjiv jer su u zajednicu ušli i drugi narodi, pa se postupno prešlo na suvremeni način biranja narodnih predstavnika stanovništva po teritorijalnom principu, na predstavničku demokraciju. Republika je riječ koja dolazi od lat. res publica - javna stvar, koja označuje luč slobode od Atene do Rima, a ne privatnu stvar, cara, kralja ili diktatora. Mnogi vladari su preokrenuli značenje i principe Francuske buržujske revolucije iz 1789. (franc, liberté, fraternité, égalité - sloboda, bratstvo, jednakost) i uveli diktatorske parole: autoritet, red i stegu, red, rad i disciplina, pokornost, poslušnost i izvršenje, krv znoj i suze i dr. Daljnji razvoj demokracije, a naročito veliki doprinos početkom prošloga stoljeća dala je Britanija, išao je putem liberalizacije i demokratskih odnosa prema čovjeku, koji potječe još iz starog doba, a nalazimo ga u Demokritovoj filozofskoj definiciji čovjeka,, kao nedjeljive materijalne individue“ ili poslije Nietzscheovu individualizmu. Demokracija individualnih i građanskih sloboda uključuje vladavinu prava, vladavinu demokratske većine nad manjinom, u kojoj je manjina opozicija koja može postati većina, ako izloži bolji program koji će narod prihvatiti na izborima, tada će manjina postati većina i tako zaštiti prava manjina. Osnovni pojmovi demokracije ne smiju se udaljiti od svojih osnovnih izvornih principa; sloboda kao ideal, demokracija kao načelo i Parlamentarizam kao metoda. Današnji pojam demokracije u većini zemalja u svijetu svodi se na uobičajenu praksu, na periodično provođenje slobodnih izbora svake 4 godine, s općim i jednakim pravom glasa svih građana u državi i pravom na organizirano natjecanje političkih stranaka i provođenje politike stranke, ako pobijedi na izborima. Stranke koje nisu ušle u parlament i sastav vlade, čine opoziciju, koja je nezamjenjiv kontrolni mehanizam u demokratskoj državi.

 

Zadnja izmjena dana Srijeda, 16 Svibanj 2018 20:32
Više u ovoj kategoriji: « Birokracija Neofašizam »
Molim prijavite se ako želite komentirati

Prijava