Europski parlament

engl. European Parliament, franc. Parlement europeen
 - jedno je od tijela uprave Europskih zajednica. Do 1979. zastupnici su se birali iz nacionalnih parlamenata država članica. Prvi opći neposredni izbori provedeni su u lipnju 1979. u državama članicama EZ-a. Izabrana su 434 delegata od toga po 81 iz Velike Britanije, Italije, Francuske i Zapadne Njemačke (BRD) (od toga 3 iz Zapadnog Berlina), iz Nizozemske 25, Belgije i Grčke po 24, Danske 16, Irske 15 i Luksemburga 6, a frakcija se formira na principu stranačke pripadnosti.

Europski je parlament predstavljao 15 zemalja sa 370 milijuna stanovnika Europske unije sa 626 zastupnika. Od 1.V.2004. primljeno je novih 10 članica pa sada Unija obuhvaća 25 zemalja s 455 milijuna stanovnika i sa 732 zastupnika. Od toga stare članice: Njemačka ima 99, Francuska 78, Italija 78, Britanija 78, Španjolska 54, Nizozemska 27, Belgija 24, Grčka 24, Portugal 24, Švedska 19, Austrija 18, Danska 14, Finska 14, Irska 13 zastupnika, a novi članovi od 1.V.2004. Poljska ima 54, Češka 24, Mađarska 24, Slovačka 14, Litva 13, Letonija 9, Slovenija 7, Cipar 6, Estonija 6 i Malta 5 zastupnika, a od 1.1.2007. Bugarska i Rumunjska, pa se broj članica povećao na 27, sa 492 milijuna stanovnika. Europski je parlament u Europskoj zajednici obavljao savjetodavnu funkciju, donosio prijedloge i preporuke o općim političkim pitanjima.

 

On također razmatra i odobrava godišnje izvještaje Komisije Europskih zajednica. Nema zakonodavnu funkciju i inicijativu, ne postavlja niti razrješuje i ne kontrolira visoka tijela Europskih zajednica. Utvrđuje, odobrava ili otklanja prijedlog proračuna Europskih zajednica, ali ga nema pravo mijenjati. Planovi mnogih država EZ-a vezani su za ekonomske integracijske procese u okviru Europskog parlamenta, a postoje planovi i ideje za proširenjem punomoći na političku suradnju i stvaranje zajedničke jedinstvene vojske Europske zajednice, kao Zapadnoeuropski savez i Europska obrambena zajednica, što je bilo naročito aktualno za vrijeme krize u Bosni 1994. i Kosovu 1999. Na sjednicama Parlamenta velika se pažnja poklanja političkoj suradnji, vojno-političkim pitanjima, integracijskim i međunarodnim problemima. Europski parlament održava vezu s parlamentima drugih država. Sjednice Parlamenta održavaju se u Strasbourgu u Francuskoj i Luksemburgu. Tajništvo ima sjedište u Luksemburgu. Nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji iz Maastri-chta 1992. Europski je parlament dobio sljedeće ovlasti: razmatra prijedloge Komisije, sudjeluje u donošenju propisa putem postupka suodlučivanja s Vijećem Europske unije, imenuje i razrješuje članove Komisije, ima pravo upita za rad Komisije i Vijeća Europske unije, djeli ovlasti pri donošenju godišnjeg proračuna i zajedno s Vijećem nadzire njegovu implementaciju, v. Europska unija. v. Europska komisija, v. Postupak suodlučivanja. v. Ugovor iz Niče. v. Vijeće Europske unije. v. Europska obrambena zajednica, v. Bruxselleski ugovor - Zapadnoeuropski savez. v. Zapadnoeuropski savez.

 

Zadnja izmjena dana Srijeda, 16 Svibanj 2018 20:32
Više u ovoj kategoriji: « Neofašizam Nacija »
Molim prijavite se ako želite komentirati

Prijava