Javnost i mediji

istinomprotivlazi.com: Intervju sa Karinom Hromin Sturmom

  • Napisao/la  Krešimir Mišak

Mišak: Ako pobijedite na izborima koji bi bio efekt na život i standard građana?

Karino Hromin Sturm: Ako pobijedimo na izborima građani će živjeti u ekonomskom blagostanju što i zaslužuju!

Mišak: Kako ćete financirati strategiju razvoja RH?

Financiranje Strategije razvoja RH provodit će se bez zaduživanja 1 eura u inozemstvu, samofinanciranjem putem HNB-a, čime bi se zaustavilo zaduživanje u inozemstvu i dugoročna otplata kamata na kredite. To je uspješno provodio zagrebački profesor dr. Ivo Perišin kao guverner Narodne Banke. U dosadašnjoj praksi Hrvatska se uvijek zaduživala u inozemstvu a danas i kod domaćih banaka, koje su također sve u stranom vlasništvu pa praktički nema razlike, te do današnjeg dana otplaćivala samo kamate. Do glavnice, zbog visokih kamata nismo nikada uspjeli doći. Vlastitim financiranjem mi u Hrvatskoj smo svoji vlasnici novostvorene vrijednosti, a ne stranci, niti ćemo ikome biti dužni.

Mišak: Kakva je struktura financiranja kredita u Hrvatskoj i što ona govori? Kakav bi trebao biti omjer kreditiranja banaka između građana i privrede?

Da saznamo koliko smo siromašni potrebno je pogledati strukturu financiranja i kreditiranja u Hrvatskoj, pa ispada da naši građani dobivaju kredita u omjeru 1,60 naprema 1,0 na štetu privrede, a naša Narodna banka Hrvatske daje sebi kompliment za svoju nesposobnu politiku i kritizira narod kao da on vodi monetarnu politiku i kaže da građani žive na kredit.

Zato danas već 70% stanovništva namirnice kupuje na kredit.

Ovakvim odnosom HNB-a i komercijalnih banaka, kojih je 95% u zapadnom vlasništvu, hrvatska privreda osuđena na propast. Tako u stvarnosti ispada da su građani, koji su osiromašeni do daske, bogatiji od privrede.
Monetarna politika HNB-a bacila je u stečaj 25 banaka. Međutim, imovina 25 banaka u stečaju nije nestala, ona je opljačkana i prelila se drugim vlasnicima, a preostale banke su sanirane sa 87 mlrd kn i prodane za 5,7 mlrd kn. To je prvi dio pljačke.

Drugi dio pljačke banaka su kapital poduzeća i nekretnine.

U pretvorbi je vrijednost naših banaka smanjena doktrinom definancijacije i deindustrijalizacije, financijskom i kreditnom politikom malverzacija i rušenjem na 5 -10% vrijednosti kapitala i nekretnina i tada je slijedila pretvorba. Nezavisni ekonomski stručnjaci za nekretnine procjenjuju da je vrijednost nekretnina u vlasništvu banaka oko 1.000 mlrd eura. Oni su to smanjili na 10% te vrijednosti, te stoga ni danas banke u svojim bilancama ne prikazuju i ne knjiže vrijednost nekretnina.

Ispada da zapadne banke u Hrvatsku uopće nisu unijeli niti euro svog kapitala, osim onih 5,7 mlrd kn koje su platili Vladi, a koja ih je potrošila za tri mjeseca na svoje rashode.

Treća pljačka.
Od tada te banke godinama gule Hrvatski narod s hrvatskim kapitalom stvorenim u samoupravnom socijalizmu, a znamo po njihovim bilancama da svake godine iznose dobit od 360 do 400%, koja odlazi iz Hrvatske u matične centrale. Naravno da im je to netko omogućio.
Privatizacija i pretvorba su planski izvedeni i potrebno je postupiti po nalazu državne revizije gđe. Šime Krasić koja je utvrdila da je 98% pretvorbe protuzakonito, a svega 2% čistog kapitala je tada uneseno Hrvatsku.

 

Cijeli intervju pročitajte na ovom linku.

 

 

Prijava